1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Borba velikih sila za Balkan: Srbija je ključna

23. maj 2023

Evropska unija se na Balkanu, posebno u Srbiji, sudara s uticajima Rusije, Kine i Turske, piše ugledni njemački list „Handelsblat“. U tekstu se nabrajaju primjeri te borbe za nadmoć u geopolitički bitnom regionu.

https://p.dw.com/p/4Rhww
Ukraine-Konflikt – Belgrad
Foto: Darko Vojinovic/dpa/picture alliance

Rusija želi da drži Zapadni Balkan podalje od Evropske unije, najvećeg ekonomskog partnera i investitora, te da spriječi dalje proširenje NATO, piše list Handelsblat.

„Ako se pogleda statistika, djeluje da Putinova strategija daje plodove: prema aktuelnoj anketi inicijative Balkan Free Media, 95 odsto Srba vidi Rusiju kao pravog saveznika“, navodi list iz Diseldorfa.

-pročitajte još:  Vučiću je sada problem prorusko raspoloženje koje je ranije širio

Politika ljuljačke

„Balkan je već vijekovima područje uticaja spoljnih aktera poput Osmanlija ili Rusa. Oni se dugo bore za premoć u tom geostrateški važnom regionu. Turska oduvijek nastupa kao sila zaštitnica balkanskih muslimana, Kina se strateški kreće tragom novog Puta svile, a Rusija polaže na propagandu i energetsku politiku. U fokusu tih međunarodnih aktera prije svega je Srbija“, dodaje se u tekstu.

Opisuje se srpska „politika ljuljačke“ – između statusa kandidata za EU i prisnosti sa Rusijom, neuvođenja sankcija Moskvi i podrške rezolucijama UN-a, kojima se Rusija osuđuje zbog agresije na Ukrajinu. Dodaje se da je Srbija gotovo sasvim zavisna od ruskog gasa.

„Zato se EU nada da će Srbija hitro povećati udio energije iz obnovljivih izvora. Istovremeno, ona pokušava da umanji zavisnost investicijama u druge izvore gasa. Jedan primjer je proširenje Prekojadranskog gasovoda, kojim se zemni gas iz Azerbejdžana, preko Turske, transportuje u Evropu. Time bi prije svega Srbija trebalo da bude bolje povezana na mrežu EU. Sa oko pet milijardi evra, to je najskuplji infrastrukturni projekat Evrope“, navodi ekonomski list.

- pročitajte još:  Njemačke kompanije finansiraju dezinformacije srpskih medija

Telekom Srbije – „najvažnija propagandna alatka“

U tekstu se dodaje da je „najvažnija propagandna alatka političkog vrha u Srbiji“ zapravo Telekom Srbije, koji ima „tijesne veze sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem“.

„Telekom između ostalog finansira ruska Sberbanka. Tako je 2019. firma dobila od Sberbanke kredit od 88 miliona dolara. Televizija Russia Today nesmetano širi svoju propagandu preko kablovske mreže Telekoma Srbije“, piše Handelsblat.

Vučić, koji kontroliše nacionalne televizijske stanice i najveće bulevarske listove u zemlji, majstor je propagande, kaže Antoanet Nikolova iz inicijative Balkan Free Media. „On znalački igra na proruski sentiment Srba“, prenosi Handelsblat riječi Nikolove.

Komentarišući i kineska ulaganja u Srbiji, list prenosi riječi Jakova Devčića, direktora kancelarije Fondacije „Konrad Adenauer" u Beogradu. „Mi Evropljani želimo da uvijek sve uradimo prema najvišim standardima. Zemlje poput Rusije, Kine i Turske su tu pragmatičnije. One imaju drukčije sisteme vlasti, koje im omogućavaju brže djelovanje bez dugih birokratskih procesa“, navodi Devčić.

Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan u Beogradu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem (septembar 2022.)
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan u Beogradu sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem (septembar 2022.)Foto: ANDREJ ISAKOVIC/AFP

U tekstu se navodi da Turska polaže na „emocionalnu bliskost sa muslimanskom braćom po vjeri“ na Balkanu. Dodaje se da je Turska restaurirala velike džamije u Sarajevu i Tirani.

San o novom Osmanskom carstvu

„Zemlje Zapadnog Balkana prepoznaju da, pored Rusije i Kine, imaju i trećeg velikog partnera koji je geografski mnogo bliže – to je Turska“, prenosi list riječi Jensa Bastijana iz berlinske Fondacije za nauku i politiku.

Navodi se da se trgovinska razmjena Srbije i Turske skoro učetvorostručila za petnaestak godina, te da sada iznosi 1,2 milijarde evra godišnje. Turci kreditiraju autoput između Beograda i Sarajeva, ali ga i grade.

„Kritičari se plaše da bi to u Turskoj moglo da ojača san o novom Osmanskom carstvu, kaže dugogodišnji dopisnik sa Balkana Tomas Braj. Kako kaže, srpsko rukovodstvo ne želi da se zamjera Erdoganu, jer ovaj ipak stvara radna mjesta u siromašnijim regionima. Osim toga, dodaje Braj, Turska, kao jaka članica NATO, može se posmatrati kao važan balans ruskom i kineskom prisustvu."

Beogradski politikolog Dragan Đukanović kaže da je mjesto Srbije ipak u EU, i predlaže: „Neophodna je značajnija kampanja za EU od strane srpskih vlasti i srpskih medija, kako bi se demonstrirala realna slika investicija i tijesne veze sa EU."

Handelsblat zaključuje: „Jer, ko ima Srbiju na svojoj strani, taj ima najveći uticaj u regionu."

priredio N. Rujević

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu